O Esperantu

U kojim se zemljama govori esperanto?

Esperanto nije službeno priznat jezik ni u jednoj zemlji. Procjenjuje se da približno 2 milijuna ljudi širom svijeta može govoriti esperanto, zbog čega se govori u mnogim zemljama svijeta. Najrasprostranjeniji je u zemljama poput Njemačke, Japana, Poljske, Brazila i Kine.

Kakva je povijest Esperanta?

Esperanto je konstruirani međunarodni jezik koji je krajem 19.stoljeća stvorio poljski oftalmolog L. L. Zamenhof. Cilj mu je bio razviti jezik koji će postati široko korišten most između kultura, jezika i nacionalnosti. Odabrao je jezično jednostavan jezik za koji je smatrao da bi ga bilo lakše naučiti od postojećih jezika.
Zamenhof je 26.srpnja 1887. objavio prvu knjigu o svom jeziku, “MIB” (“prva knjiga”), pod pseudonimom Dr. Esperanto (što znači “onaj koji se nada”). Esperanto se brzo širio i na prijelazu stoljeća postao je Međunarodni pokret. U to je vrijeme na tom jeziku napisano mnogo ozbiljnih i znanstvenih radova. Prvi Međunarodni kongres održan je u Francuskoj 1905.godine.
Godine 1908.osnovana je svjetska asocijacija Esperanta (MJP) s ciljem popularizacije jezika i promicanja međunarodnog međusobnog razumijevanja. Početkom 20.stoljeća nekoliko je zemalja usvojilo esperanto kao svoj službeni pomoćni jezik, a širom svijeta osnovano je nekoliko novih društava.
Drugi svjetski rat vršio je pritisak na razvoj Esperanta, ali nije umro. 1954. godine, Amish je usvojio Bulonsku deklaraciju, u kojoj su izloženi osnovni principi i ciljevi Esperanta. Nakon toga uslijedilo je usvajanje Deklaracije o pravima Esperanta 1961.
Danas Esperanto govori nekoliko tisuća ljudi širom svijeta, uglavnom iz hobija, iako neke organizacije još uvijek potiču njegovu upotrebu kao praktičnog međunarodnog jezika.

Tko je među 5 najboljih ljudi koji su najviše pridonijeli razvoju Esperanta?

1. Ludoviko Zamenhof je tvorac Esperanta.
2. Old je škotski pjesnik i autor koji je, između ostalog, napisao klasičnu pjesmu “adja” na esperantu, kao i mnoga druga djela na tom jeziku.
3. Humphree Tonkin američki je profesor i bivši predsjednik Svjetske esperantske asocijacije koji je napisao više od desetak knjiga na esperantu.
4. L. L. Zamenhof sin Ludovika Zamenhofa i izdavač “Fundamento de Esperanto”, prve službene gramatike i rječnika Esperanta.
5. Probal Dasgupta Indijski je autor, urednik i prevoditelj koji je napisao konačnu knjigu o esperantskoj gramatici “Nova pojednostavljena esperantska gramatika”. Zaslužan je i za oživljavanje jezika u Indiji.

Kako je strukturiran esperantski jezik?

Esperanto je konstruirani jezik, što znači da je namjerno dizajniran da bude redovit, logičan i jednostavan za učenje. To je aglutinativni jezik, što znači da se nove riječi formiraju kombinacijom korijena i afiksa, što jezik čini mnogo lakšim za učenje od prirodnih jezika. Njegov osnovni redoslijed riječi slijedi isti obrazac koji se nalazi u većini europskih jezika: subjekt-glagol-objekt (5). Gramatika je vrlo jednostavna, jer u imenicama nema određenog ili neodređenog članka i nema rodnih razlika. Ni ovdje nema kršenja, što znači da ćete ih, nakon što naučite pravila, moći primijeniti na bilo koju riječ.

Kako naučiti esperanto na najispravniji način?

1. Započnite s učenjem osnova Esperanta. Naučite osnove gramatike, rječnika i izgovora. Na internetu postoji mnogo besplatnih resursa, kao što su Number, Number i number.
2. Vježbajte upotrebu jezika. Govorite Esperanto s izvornim govornicima ili u internetskoj zajednici Esperanta. Pohađajte Esperanto događaje i radionice kad god je to moguće. To će vam pomoći da naučite jezik na prirodniji način i dobijete povratne informacije od iskusnih govornika.
3. Čitajte knjige i gledajte filmove na esperantu. To će vam pomoći da razvijete svoje razumijevanje jezika i izgradite svoj vokabular.
4. Pronađite sugovornika ili pohađajte tečaj esperanta. Imati nekoga s kim ćete redovito vježbati jezik izvrstan je način učenja.
5. Koristite jezik što je češće moguće. Najbolji način da tečno govorite bilo koji jezik je da ga koristite što je češće moguće. Bilo da komunicirate s prijateljima ili pišete e-poštu, koristite što više Esperanta.


Yayımlandı

kategorisi

yazarı:

Etiketler:

Yorumlar

Bir yanıt yazın

E-posta adresiniz yayınlanmayacak. Gerekli alanlar * ile işaretlenmişlerdir